Vjerovatno svi misle da je neki ideal ateizma, ili pak ireligioznih ljudi općenito svit bez religije, ali to nije točno. Moj ideal ne pretpostavlja pobjedu ovog il onog uvjerenja, jer tako nešto je nemoguće a i kad bi bilo moguće ne bi valjalo. Ljudi su potpuno nesigurni i egoistični, pa se drže za svoje uvjerenje ko da je to balvan za koji su se uhvatili u poplavi pa ako ga ispuste potoniće. A ne svaćaju da vi niste vaše uvjerenje, vi niste vaši stavovi, vaše misli, vaše poimanje il nepoimanje Boga, nacije, života il ičega drugog, vi ste vi. Prvenstveno vi, sami sa sobon i bez ikoga drugog. Zato se svi boje drugih uvjerenja i svi se nadaju pa čak i viruju da će njiova uvjerenja jednon pobjedit, da će svi mislit ko i oni. A ustvari, to je potpuno nemoguće, to je čak nezamislivo. Sama priroda vjerovanja je da se ono bazira na našoj unutarnjoj logici. Zato se vjerovanja ljudi razlikuju. Ljudi bi mogli mislit isto jedino kad bi znali, jedino kad bi znali šta se npr dešava nakon smrti i kad bi to cilo čovječanstvo saznalo, tada bi mogli reć da svi znaju isto. Al dok god ljudi viruju, a kako stvari stoje virovaće uvik, virovaće u različite stvari.
Ono što ja mislin da će se u budućnosti desit, a to se već i dešava samo što će u budućnosti to postat dominantno stanje, je sve veći individualizam i pluralizam vjerovanja. Svjesni smo kako vrime odmiče da se pojavljuju novi trendovi u sveme pa tako i u religioznom životu, iako je on jako jako tvrdokoran i od svih ljudskih sfera možda se upravo sfera religioznosti ili duhovnosti pak najsporije minja. To je zato što su religijska uvjerenja jako žilava, ona su ljudima važna za njiov integritet ličnosti, i ljudi ih u pravilu nameću svojoj dici i strogi su po pitanju odstupanja od tih uvjerenja. Također religije su većinom i masivne institucije koje imaju svoj prosto ovozemaljski interes, opstanka na životu. Zato se religioznost minja sporo, ali upravo možda zato je ta promjena religioznosti esencijalna kao pokazatelj promjena u stanju svijesti ljudi. Jer mislin da se sloboda društva more jako točno izmirit po nivu slobode prakticiranja svojih religijskih uvjerenja, i uopće slobode pojedinaca da sami odlučuju i promišljaju ta uvjerenja. Prije nekih 200 godina su postojale više manje utvrđene institucionalne, velike religije u većini svita i uvjerljiva većina ljudi je pripadala tim religijama. Onda se pojavija ateizam, i odkad se je pojavija uhvatija je itekako maha, toliko da sada postoje i države, i to neke velike poput Kine, u kojima je ateizam vodeći religijski ideal društva. No, religije nisu time nestale, one su i dalje ostale i i dalje sasvim fino žive, samo što se njiovo članstvo smanjilo, i praktično svugdi postoji grupa ateista, agnostika i slično koja živi paralelno sa vjernicima. Sa razvojen i uticajen filozofije je nika ateizam, ali pak i neka druga uvjerenja, poput deizma, panteizma i slično, i ta uvjerenja su također postajala popularna i popularna su donekle i danas. Onda je uz globalizaciju i širenje svjesti i ideja, se desija jedan golem pomak na zapadu, a to je okretanje alternativnih struja duhovnosti i filozofije ka istoku. I tako su hipiji hrlili u Indiju, i tako su se pojavile nove religijske grupe poput Hare Krišni, a upliv istočnjačkih ideja u duhovnosti na zapadu je itekako značajan, i postaće još značajniji što ćemo se svi moć uvjerit. To je urodilo pojavon nekih sinkretističkih i improvizovanih varijanti Budizma il Taoizma na zapadu, koji nisu svrstani ni u kakav religiozni pravac, nego prosto postoje u individuama koje u nje viruju. Također je urodilo pojavon New Agea kao jedne kombinacije monoteističkih religija sa Budizmon, Hinduizmon, i Šamanizmon te sa još koječime. New Age je možda trenutno najuticajniji alternativni religijski pokret na zapadu. I sam san jedno vrime bija u New Age furci iako se nisan nikad sad izjašnjava ko New Ager, i zahvalan san tom periodu svog života jer me je upozna sa jako puno ideja koje san kasnije nastavija razvijat samostalno.
Te ideje su uticale itekako i na mainstream pop kulturu a ne samo na alternativne pravce i to jasno moremo vidit. Danas praktično ideje proistekle sa istoka, većinom iz Budizma, Hinduizma i Taoizma, ali i također ideje iz Afričkog i Južno-američkog šamanizma su usvojene u kod možda i većine mlađih vjernika monoteista na zapadu. Npr, sasvin je popularno uvjerenje da se na Boga više ne gleda isključivo kao na osobu, nego se Boga počinje gledat kao apsoluta koji nas sve sadrži. Bog postaje kod dosta ljudi sinonim za kosmos, svemir, što je New Age ideja koju su preuzeli iz Budizma. Jako puno ljudi danas Boga poima tako iako opet opstaje neka križana varijanta takve slike Boga sa ovon staron patrijarhalnon. Također, jako puno ljudi koji se izjašnjavaju ko vjernici, katolici, pravoslavci il muslimani, ustvari viruje u karmu i reinkarnaciju. Također dosta ljudi i ne viruje da postoji paka ko apsolutno stanje nego samo prolazno. Sva ta uvjerenja su pokazatelj promjene poimanja religije koja se prilagođava istočnjačkom principu duhovnosti, i ljudi ustvari nisu svjesni da oni u biti i nisu vjernici ko što misle da jesu. Jer ta uvjerenja nisu legalna po zvaničnin stavovima religijskih institucija, kada bi ih rekli nekom fratru il hodži on bi van reka da to nije tako i da ne smite u to virovat. Upliv tih uvjerenja je prirodna posljedica globalizacije i miješanja kultura i to će se sasvin sigurno nastavit još bržin tempon nego se dešava do sad. Glavni razlog za to su mediji, prvenstveno internet ali također doprinose i knjige i televizija. Ali internet je uveja revoluciju u tok ideja u čovječanstvu i u razmjenu informacija. Roditelji danas ne mogu ditetu isprat mozak svojin idejama ako je to dite slobodoumno, jer će ono bez ikakvih problema nać informacije koje ga zanimaju na internetu. Internet vrvi informacijama svih vrsta i uistinu zato mu moremo bit do neba zahvalni. Jer internet obavlja ono šta većina roditelja odbija obavit, a to je pružanje izbora. Internet van daje izbor da vi sami dođete do informacija koje vas zanimaju i da sami formirate svoja uvjerenja.
Sa mlađin generacijama je jasno vidljiv trend odmaka od starijih po dosta trendova a i duhovnost je jedan od njih. Kad san radija sa psihologinjon rekla mi je da često radi sa tinejdžerima koji su se odmakli od tradicionalnih, uglavnon u našem slučaju kršćanskih uvjerenja i formirali neka svoja i sad su u sukobu između te dvi stvari. Toga prije ne bi moglo bit, samo su rijetki uopće imali priliku da nauče čitat pa da uopće mogu imat osnovu da usvoje neka nova uvjerenja, a knjige su bile cenzurirane i bilo ih je malo. A u neposrednoj okolini su uglavnon bili pripadnici iste vjere ili bar istih par vjera ko u našem slučaju. Sad su sve te informacije ubačene u more koje se zove internet i svi mogu upecat ono šta žele. I tada taj proces postaje cikličan, ljudi na internetu usvoje nova uvjerenja i nove ideje, i oni postaju jedan živi rasadnik tih ideja. Ljudi s kojima se susriću se upoznaju s tin idejama, nekima se one zasigurno sviđaju pa ih usvajaju, i tako se ideja dalje širi. To će kroz vrime zasigurno donit konačnu pobjedu pluralizma i šarolikosti nad jednoumljen i dominacijon jednog ideala. Ko što san pisa, već sada je stanje jako šarolikije u odnosu na prije 200 godina npr, a u budućnosti će ta šarolikost postat dominantno stanje. No da se razumimo, ja ne mislin da to znači da će religije nužno nestat. Možda i oće, neman pojma, ali možda baš i neće. Ja san poprilično siguran da će broj pripadnika današnjih dominantnih religija u budućnosti opast i da će se zasigurno dogme samih tih religija prominit. Sad u kojoj mjeri će se to desit ne znan, ali mislin da bi kroz neki period od 50-100 godina ta promjena mogla bit jako velika. Mislin da će tada postat dominantno stanje da se virovanja ljudi jako razlikuju i da ima podjednak broj ateista, Budista, agnostika, vjernika, a da najviše u biti ima ljudi koji nisu ništa od toga isključivo nego kombinacija više tih stvari. I takvo stanje danas već postoji u nekin mistima, dosta Afričkih država ima velik broh različitih šamanističkih religija uz npr islam i kršćanstvo i te se tradicije međusobno mišaju. U Brazilu je recimo sasvin normalno da se neka osoba izjašnjava ko katolik ali da paralelno posjećuje neke šamanske rituale il ceremonije nekih religija koje su porijeklon iz Afrike al su se razvile u Brazilu.
Di se je desija kontakt razičitih religija uživo te religije se i mišaju, a s obziron da će se putem medija broj raznih ideja proširit i ljudi različitih uvjerenja će hodat oko nas, doćemo s njima u kontakt. No, to kad gledamo, djeluje kao neka promjena, drukčije stanje nego danas, kao da će ljudi postat nešto što danas nisu, ali je li to stvarno tako? Da li će broj vjernika u budućnosti opas? Ako mene pitate neće, broj pravih vjernika će ostat isti, ustvari tada ćemo tek vidit koliko zapravo oko nas ima kršćana i muslimana. Jedino šta će se prominit je to da oni koji su vjernici iz tradicije, iz lijenosti i nemara, ili iz nesigurnosti će vjerovatno imat manji strah od Boga i veći nivo lične slobode i uopće izbora, pa će se odlučit za nešto drugo. To će na kraju rezultirat time da ćemo svugdi imat stvarno, pravedno stanje. Da će većina ljudi o svojin uvjerenjima promislit pa onda zaključit u šta viruju. Jer sasvin san siguran, većina današnjih muslimana npr da su odgajani u kršćanskim obiteljima bili bi kršćani, i obratno. Da su odgajani u Budističkin obiteljima bili bi Budisti. A u budućnosti će se to najvjerovatnije prominit. Ako ste roditelji i ako vas zanima u šta će van dite virovat, iman jedan savjet za vas. Pomozite mu da istraži opcije koje ima, odgovarajte mu na pitanja iskreno i pokažite mu da u svitu postoji još toga osim ovoga što vi mislite. Akko dite odluči virovat u nešto u što vi ne virujete, podržite ga. To bi vas tribalo i učinit sritnin, jer znate da imate dite koje razmišlja svojon glavon a ne da samo sluša naredbe. I također bi tribali bit sritni ako je vaše dite u tome pronašlo sebe. A i ako van nije drago, nemate druge nego prihvatit šta van dite misli, ili bit njegov prvi ugnjetavač i terorista u životu.